Poklanjanje novca ili imovine drugoj osobi čest je gest i izraz međusobne ljubavi i poštovanja. U Srbiji je predviđen porez na poklon, a koji se odnosi na novac ili imovinu koju neko daje drugoj osobi bez naknade. U ovom slučaju poreski obveznik, odnosno lice koje je u obavezi da izmiri porez na poklon je poklonoprimac.

 

Porez na poklon se odnosi na svaki poklon čija je vrednost veća od 100.000 dinara. Ukoliko je poklon vrednosti od 100.000 dinara ili manje, on se ne oporezuje. Međutim, ako je vrednost poklona veća od 100.000 dinara, onda se na taj iznos plaća porez od 2,5% vrednosti poklona.

 

Ipak, od ovog načina oporezivanja postoje izuzeci, a koji se u najvećem broju slučajeva i primenjuju, budući da je poklon najzastupljeniji među bliskim srodnicima.

 

Naslednici prvog naslednog reda poklonodavca (poklonodavčeva deca i bračni drugoslobođeni su plaćanja poreza na poklon.

 

Naslednici drugog naslednog reda (roditelji, braća i sestre) plaćaju porez na poklon po poreskoj stopi od 1,5% vrednosti poklona.

 

Naslednici trećeg naslednog reda ili dalji srodnici, kao i poklonoprimci koji sa poklonodavcem nisu u rodbinskom odnosu, plaćaju porez na poklon u visini od 2,5%.

 

Naslednici prvog reda (deca i bračni drug)

Oslobođeni poreza

Naslednici drugog reda (roditelji, braća i sestre)

1,5% vrednosti poklona

Naslednici trećeg reda i dalji srodnici

2,5% vrednosti poklona

 

U svakom slučaju, bili oslobođeni obaveze plaćanja poreza ili ne, neophodno je da u roku od 30 dana od dana poklanjanja podnesete Poresku prijavu nadležnoj Poreskoj upravi, kako bi bilo doneto Rešenje o oporezivanju ili oslobađanju od istog. Po trenutnim poreskim propisima, u slučaju overe Ugovora o poklonu, nadležni Javni beležnik prosleđuje poresku prijavu Poreskoj upravi, nakon čega Vam stiže Rešenje u kome je naznačena Vaša obaveza. 

 

 

Ukoliko u Vašem slučaju postoji osnov za umanjenje ili oslobođenje navedene obaveze, neophodno je da osnov dokažete tako što ćete priložiti dokumentaciju koja dokazuje Vaše srodstvo sa poklonodavcem ili neki od ostalih osnova za umanjenje ili oslobođenje obaveze predviđenih Zakonom o porezima na imovinu. 

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

Autor: Nada Gnjatić, advokat - osnivač u Advokatskoj kancelariji Gnjatić.

Pravo

Nasilje u porodici

Medijacija

Ugovor o doživotnom izdržavanju

Obrt ili Doo?

Ugovor o zakupu

Kulturna dobra kao plen kriminalaca

Kripto porez

Ljudska prava u vreme pandemije

O trčanju i medijaciji

Zasnivanje radnog odnosa sa penzionerom

I sudija je čovek

Pravo na besplatnu pravnu pomoć

O delegaciji predmeta

Zašto krivična suđenja traju dugo?

Aneks ugovora o radu

Eksproprijacija

Preraspodela radnog vremena

Lišenje poslovne sposobnosti

Deoba zajedničke imovine

Prenatalna pravna sposobnost

Sve o legalizaciji divlje gradnje

Snažni zagrljaj (ne)obavezne medijacije

Izdržavanje punoletnog deteta

Sticanje hrvatskog državljanstva

Knjiga Kripto Revolucija

Razvod braka

Ostavinski postupak i testament

Monetizacija i zaštita autorskih prava

(Ne)zakoniti dokazi

Želim da dam otkaz, koja su moja prava?

Upravljanje (otpadnim) azbestom

Marketing u regulisanim industrijama

Poreska utaja

Nedavanje izdržavanja kao krivično delo

Ukidanje zabrane ulaska u Šengen zonu

Krivica i razvod braka

Priručnik za zaštitu muzičkog spota

Oduzimanje imovine